Zaključci Okruglog stola “Biti mlad, marginaliziran i NEET“

U utorak, 13. studenog 2018. održan je drugi u nizu od predviđena tri okrugla stola u sklopu projekta „Reaktivacija i integracija marginaliziranih mladih – NEET na tržište rada – RIM“. Drugi okrugli stol održan je pod nazivom „Biti mlad, marginaliziran i NEET“.

Voditeljica Službe za politike zapošljavanja i suradnju iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Aleksandra Gavrilović, upoznala je prisutne s karakteristikama mladih u NEET statusu u Hrvatskoj i specifičnostima koje obilježavaju tu populaciju. Predstavljen je projekt MRMS-a „Uspostava praćenja NEET osoba“ koji se bavio izradom baze podataka o mladima u svrhu dobivanja uvida o broju ispalih iz sustava obrazovanja, prelaska u status zaposlenih ili nastavka višeg obrazovanja. Također, identifikacijom tih skupina došlo bi se do realnijeg broja mladih u NEET statusu, s obzirom da su trenutno dostupni podaci samo o nezaposlenima,, dok se broj neaktivnih osoba u NEET situaciji samo predviđa. Projektna baza kombinira se s podacima dobivenih putem razmjene podataka među sustavima e-Matice (Carnet), ISAK/ISSP REST API (Srce), HZMO-a i HZZ-a.

Pokazalo se da je takav sustav evidencije pun ograničenja zbog stroge kontrole zaštite osobnih podataka i neusklađenosti izvora podataka, stoga na temelju dobivenih podataka nije bilo moguće procijeniti stvarni broj NEET populacije u Hrvatskoj, već samo obrasce prisutne neposredno nakon izlaska iz sustava obrazovanja.

Unatoč nedostacima u dobivenoj bazi podataka, identificirani su određeni faktori rizika ulaska u NEET status specifični za Hrvatsku. Manju vjerojatnost ulaska u NEET status imaju stariji pripadnici promatrane skupine, dok razlike između spolova nisu značajne. Kod učenika, rizik ulaska u NEET status relativno je najveći za mlade osobe koje su završile samo osnovnu školu. Također, primjetan je i visoki rizik ulaska u NEET status kod osoba koje su završile posebne programe za učenike s teškoćama. Kod studenata, uočljive su razlike ovisno o vrsti visokoškolske ustanove koju su pohađali, gdje je kod umjetničke akademije veća vjerojatnost ulaska u NEET status, ali u usporedbi sa fakultetima, manja vjerojatnost ulaska u NEET status neaktivnosti.

Profesorica Spajić-Vrkaš je u svom izlaganju predstavila rezultate istraživanja pod nazivom „Potrebe, problemi i potencijali mladih u Hrvatskoj“ koje je rađeno na uzorku od 2000 ispitanika na temu globalne konkurentnosti vještina mladih i instrumentalne vrijednosti obrazovanja. Istraživanje je pokazalo da je u odnosu na generaciju iz 1999., sadašnja generacija mladih relativno pesimističnija po pitanju koristi koju pojedinac ima od obrazovanja. Prednosti fakultetskog obrazovanja mladi prvenstveno vide u lakšoj komunikaciji sa svijetom (oko 70 %), no povezanost diplome i sigurnog zaposlenja vidi tek polovica ispitanika.

Profesorica Spajić-Vrkaš također je izdvojila neimaštinu roditelja i nemogućnost financiranja nastavka obrazovanja kao razloge koje su ispitanici u istraživanju najčešće navodili kao presudne za napuštanje obrazovanja.

Na Okruglom stolu spomenut je uspješan primjer Malte kao države čiji sustav uspješno podržava izlazak mladih iz NEET statusa. Glavne razloge njihove uspješnosti, gđa. Gavrilović je objasnila kombinacijom dvaju faktora – činjenicom da su institucije koje se bave obrazovanjem i zapošljavanjem objedinjene u jedno ministarstvo te malim brojem stanovnika te države što omogućuje i efikasniju provedbu reformi. Od navedenog je posebno istaknula važnost integriranosti sustava obrazovanja i zapošljavanja koji omogućuje brži pristup potpunim informacijama potrebnim mladim osobama u NEET statusu ili u riziku od ulaska u NEET status.

Tijekom rasprave gđa. Halić iz Zavoda za zapošljavanje iznijela je zapažanje da se mladi s područja Zagreba i Zagrebačke županije po završetku školovanja ili napuštanja škole najčešće prijavljuju na Zavod. Posebno je naglasila da se na Zavodu s tom populacijom aktivno radi, bilo kroz projekte koje provodi sam HZZ, bilo kroz one koje HZZ provodi u partnerstvu s nevladinim sektorom. Ciljevi projekata  najčešće su da se mladima omogući pronalazak njihovog prvog zaposlenja ili daljnji razvoj vještina kako bi bili konkurentniji na tržištu rada.

Na Okruglom je stolu također spomenuta populacija mladih koja pripada posebno rizičnoj skupini za ulazak u NEET status – učenicima koji pohađaju trogodišnje srednjoškolske programe, a koji se školuju prema prilagođenom programu. Gđa. Tamara Berić Blažić iz Srednje škole – Centra za odgoj i obrazovanje, iznijela je kako su u Centru prepoznali problem te osnovali Službu praćenja socijalizacije i zapošljavanja osposobljenih učenika.

Sudionici Okruglog stola također su identificirali kao problem davanje prednosti pri zapošljavanju i napredovanju osobama koje nisu nužno najkompetentnije među kandidatima te upozorili na dugoročne loše posljedice takve prakse. Osim toga su upozorili i na manjak sustavnih istraživanja, a u slučaju provedbe istraživanja neuzimanje njihovih nalaza u obzir prilikom donošenja reformi te nepostojanje evaluacije i procjene efikasnosti reformi koje jesu primijenjene.

Okrugli stol poslužio je kao platforma za razmjenu znanja, iskustava i povezivanje ključnih dionika iz različitih sfera koje se bave mladima u NEET statusu.

Zaključci Okruglog stola: “Ispadanje učenika iz srednjoškolskog obrazovanja – empirijski uvidi“

U utorak, 11. rujna 2018. godine, u sklopu projekta “Reaktivacija i integracija marginaliziranih mladih – NEET na tržište rada – RIM“ održan je prvi u nizu od tri predviđena okrugla stola. Prvi okrugli stol održan je pod nazivom “Ispadanje učenika iz srednjoškolskog obrazovanja – empirijski uvidi“.

Profesorica Berc okupljene je sudionike upoznala s provedenim istraživanjem  s ciljem stjecanja uvida u okolnosti koje dovode do ispadanja učenika iz srednjoškolskog obrazovanja.

Osobna razina, obiteljski čimbenici, zajednica te škola i vršnjaci osnovni su splet čimbenika uzroka (uz podrazine svakog čimbenika) od kojih će neki prevagnuti kod ispadanja učenika iz obrazovanja. Navedeno vrlo često rezultira začaranim krugom posljedica koje se često nižu jedna na drugu: ulazak u loše društvo, socijalna isključenost, niska zapošljivost i teški poslovi, zdravstveno stanje, nezaposlenost, teške obiteljske prilike i siromaštvo.

Okruglim stolom je istaknuto kako su negativne ocjene, veliki broj neopravdanih sati, neprimjereno vladanje, narušeni obiteljski odnosi i nizak socioekonomski status obitelji učenika česti uzroci ispadanja učenika iz sustava obrazovanja. Riječ je najčešće o učenicima s lošom slikom o sebi,  iz obitelji razvedenih roditelja, koji nisu omiljeni u društvu, većim dijelom u tretmanu CZSS, prema kojima se uglavnom ne vodi kazneni postupak i nisu u sukobu sa zakonom. Ispadanje učenika je stigmatizirajuće za njih osobno i za njihove obitelji.

Istaknuto je kako su mogućnosti nastavka obrazovanja i uključivanja u svijet rada slabe. Profesorica Berc je istaknula nekoliko nužnih intervencija s ciljem prevencije ispadanja učenika iz sustava srednjoškolskog obrazovanja: nužnost timskog rada svih stručnjaka, nužnost suradnje s roditeljima i nadležnim CZSS, spremnost škole, briga o individualnim potrebama i mogućnostima djeteta, pravovremeno otkrivanje rizika i reagiranje na sva odstupanja u ponašanju, više razgovora s učenikom i njegovim roditeljima

Na razini suradnje s obitelji Berc upozorava na upoznavanje roditelja s rizikom od ispadanja učenika, davanje podrške i na suradnju s CZSS.

Kod pitanja mogućnosti prevencije ispadanja učenika iz sustava srednjeg obrazovanja na razini suradnje s institucijama (Centri za socijalnu skrb, školska medicina, službe za profesionalnu orijentaciju) iskazuje se potreba za većim praćenjem učenika koji su u riziku od ispadanja iz srednjoškolskog obrazovanja. Istaknuto je također da je rizik za ispadanje učenika iz srednjoškolskog  obrazovanja vezan uglavnom za neodgovarajuće školsko usmjerenje, nemotiviranost učenika za školovanje te probleme u obitelji.  Važna informacija je kako 97% stručnih suradnika smatra da je ispadanje učenika iz obrazovanja problem s kojim bi se trebala baviti šira društvena zajednica.

Profesor Gojanović predstavio je primjer dobre prakse kroz program osposobljavanja za poslove održavanja i popravka 3D pisača koji modificiran i prilagođen potrebama NEET skupine može poslužiti kao model reintegracije NEET populacije na tržište rada.

Rasprava pod vodstvom profesorice Majdak iznjedrila je perspektivu stručnjaka u direktnom radu s mladima na temu najvećih poteškoća i potreba NEET populacije te mogućnosti i prijedloge prevencije ispadanja mladih iz obrazovnog sustava.

Predstavnica CZSS Sesvete istaknula je pozitivan primjer prepolovljene školarine za korisnike Socijalne skrbi na Učilištu Sesvete – ustanova za obrazovanje odraslih. Istaknut je pozitivan primjer individualiziranog koncepta suradnje učilišta i industrije u deficitarnim zanimanjima (visokokvalitetni varioci).

Iz iskustva Hrvatskog zavoda za zapošljavanje istaknut je nedovoljan rad na motivaciji i podršci za povratak u školu te potreba za oformljenjem stručnog tima. Naglašeno je kako je na lokalnoj razini mnogo financiranih programa u koje bi se mogli uključiti stručnjaci. Kontaktiranje Zavoda za zapošljavanje pod pritiskom roditelja predstavlja veliki problem upravo jer mlade osobe ne pokazuju osobnu motiviranost za traženje posla i integraciju na tržište rada.

Predstavljene su pripreme za zapošljavanje koje HZZ provodi na dvije razine kroz pripreme za traženje posla i radionice na temu stjecanja samopouzdanja.

HZZ trenutno provodi obrazovanje i osposobljavanje za 33 deficitarna zanimanja iz područja građevine, trgovine, njega, metalurgije i drugih deficitarnih zanimanja, no iskustvo HZZ-a pokazuje da mladima ponuđeni programi nisu zanimljivi. Dosadašnje iskustvo ukazuje da se mladi uključe u programe i završe, ali uglavnom se ne vide u tom području rada i po zaposlenju se ne zadržavaju dugo na radnim mjestima za koja su se obrazovali kroz takve programe. HZZ ističe to kao jedan od značajnih problema na osobnoj razini pojedinaca koji u tim situacijama na ostvare svoj puni radni potencijal što utječe i na osobnu razinu zadovoljstva životom.

Predstavnica Hrvatske mreže za beskućnike istaknula je problem sve većeg broja mladih bez adekvatnog obrazovanja koji izlaze iz udomiteljskih obitelji ili iz alternativnih oblika skrbi te njihov problem integracije na tržište rada (problem sezonskih poslova) što za sobom povlači i problem stanovanja.

Kroz raspravu zaključeno je kako se naglasak mora stavljati na uzroke ispadanja (mogućnost za kreiranje novih projekata) i instrumente prevencije i bilježenja ispadanja (institucionalna skrb!), na podršku škole i roditelja, ohrabrivanje mladih za željeno zanimanje.

Zaključeno je kako je potrebno raditi na problemu rješavanja nepostojećeg sustava evidencije i detekcije mladih koji ispadaju iz sustava obrazovanja.